Japan troši novac na sposobnosti koje mu je Ustav zabranjivao da razvija tokom većeg dela posleratne ere, kako bi odvratio pretnju koju sada opisuje vlada premijerke Sane Takači rečima koje bi pre deset godina bile nezamislive.
Brojevi zahtevaju malo razjašnjenja, jer su se pomerali dva puta u roku od pet meseci. U avgustu 2025, Ministarstvo odbrane Japana je podnelo inicijalni budžetski zahtev od otprilike 8,85 triliona jena za fiskalnu godinu 2026. To je bio zahtev, a ne konačna cifra. Dana 26. decembra 2025, Takačijev kabinet je odobrio stvarni budžet za FY2026 u iznosu od 9,04 triliona jena—otprilike 58 milijardi dolara—oko 190 milijardi jena više od avgustovog zahteva i, značajno, prvi put da japanski izdaci za odbranu prelaze prag od 9 triliona jena. To obeležava dvanaestu uzastopnu godinu rasta budžeta i četvrtu godinu petogodišnjeg Programa izgradnje odbrane usvojenog u decembru 2022, koji je prvobitno postavio cilj povećanja izdvajanja za odbranu na 2% BDP-a do fiskalne godine 2027. Pod pritiskom SAD i sopstvenog stava Takači prema Kini, vlada je obećala da dostigne taj prag od 2% do marta 2026—dve godine pre originalnog rasporeda.
Bitnost okvira: ovo je usvojen budžet unutar tekuće petogodišnje gradnje, a ne jedan jedinstveni završeni paket zasnovan na jednoj naslovnoj tehnologiji. Ono što sadrži, u sopstvenim budžetskimMaterijalima Ministarstva odbrane za FY2026, jeste ozbiljna i ubrzana investicija u rakete za daleko dejstvo, bespilotne sisteme i AI‑omogućenu naredbu i kontrolu.
The Systems Behind the Buildup
Budžet FY2026 izdvojio je više od 6,2 milijarde dolara za kapacitete raketa za daleko dejstvo, uključujući otprilike 1,13 milijardi dolara (177 milijardi jena) za unapređenu, domaće proizvodnje Type-12 raketu kopno—prema—brod čiji je domet produžen na oko 1.000 kilometara. Prva serija trebalo je da bude raspoređena u prefekturi Kumamoto do marta 2026—godinu dana pre originalnog rasporeda, i namern signal o smeru iz kojeg Tokyo očekuje sukob. Japan takođe nastavlja proizvodnju domaćih hipersoničnih vođenih raketa kao deo šireg stanja standoff‑strike izgradnje, mada javna budžetska sažetka Ministarstva odbrane ne izdvajaju taj program u jednu, nezavisno proverljivu liniju onako kako to čine za rakete poput Type-12.
Što se tiče bespilotnih sistema, usvojeni FY2026 budžet uključuje dokumentovanu liniju od ¥100 milijardi za SHIELD—Synchronized, Hybrid, Integrated and Enhanced Littoral Defense—a program namenjen mrežnom povezivanju vazdušnih, površinskih i podvodnih dronova za nadzor obale i odbranu japansog jugozapadnog arhipelaga, uz početni planirani početak upotrebe oko 2028. Te brojke nisu ukupan iznos za dronove; raspoređene su kroz više programa i očekuje se značajno povećanje uz širu petogodišnju izgradnju koja teži ka sve većem oslanjanju na bezpilotne sisteme. Jedan detalj SHIELD plana zaslužuje više pažnje: da bi sistem bio u operativnom roku, zvaničnici su rekli da će u početku više računati na uvezene platforme, pri čemu su Turska i Izrael navedeni kao verovatni izvori. Arhitektura litoralne odbrane zasnovana na stranim vazduhoplovnim okvirima nosi izloženost snabdevanja i održavanja upravo u scenariju za koji je namenjena da odvraća.
Command, Not Just Hardware
Zanimljivija priča u FY2026 budžetu nije nijedna pojedinačna drona ili raketa—već novac koji se ulaže u AI‑omogućenu komandu i kontrolu. Umrežavanje desetina bezpilotnih plovila na površini, u vazduhu i pod vodom sa fiksnim senzorima i posadnim jedinicama zahteva sloj koordinacije koji može da integriše podatke senzora, označi anomalije i smanji vreme između otkrivanja i odluke. To je ono što japanski planeri odbrane zaista finansiraju: nije program „AI dirigent“ sa jednim imenom, već doktrinski pristup ka AI‑pomoćnom fuzionisanju senzora i podršci odlučivanju ugrađenom u komandne štabove i samu SHIELD arhitekturu. Bijela knjiga Defense of Japan 2026 navodi dronove i AI‑vođene “nove forme ratovanja” kao ključne pretpostavke planiranja, ali javni budžetski dokumenti Japana daju malo operativnih detalja o tome koliko su ta fuziona sposobnost već napredovala ka primeni u praksi, za razliku od toga da li ostaje u razvoju i testiranju.
The Demographic Logic
Japansko ponovno naoružavanje pokreće se koliko i zbog aritmetike koliko i zbog percepcije pretnje. Kineske operacije nosaca aviona, razvoj hipersoničnih raketa i ponovljene vežbe velikog obima koje simuliraju blokadu Tajvana, uz testove Severne Koreje i asertivnost Rusije u Pacifiku, završile su „postratno udobnost“ sa minimalnom odbranom postavkom. No populacija vojno sposobnog uzrasta u Japanu se smanjuje, a Snage za odbranu same po sebi godinama imaju poteškoća da ispune planirane ciljeve regrutacije. Ulaganje u bezpilotne sisteme i AI‑pomoćnu naredbu nije samo modernizacija—to je eksplicitna zaštita od sile koja ne može brzo povećati svoj broj ljudi da bi odgovorila na pretnju s kojom se suočava.
Integration With INDOPACOM—And Its Limits
Nove japanske sposobnosti moraće da se integrišu sa SAD vojnim snagama pod INDOPACOM‑om, i ta integracija nije automatska ni bez otpora. Japanske i američke arhitekture komandovanja i kontrole i okviri pravila angažmana konstruisani su za različita vremena. Dok Japan uvodi AI‑pomoćne koordinačne sisteme i duže domete napada,savez se suočava sa stvarnim pitanjima oko komandnog autoriteta: ko odobrava Type‑12 napad i kako se taj krug odluka uklapa u američku Carrier Strike Group koja radi u istim vodama? Nova japanska kontra-napadna doktrina—mogućnost da se mete za lansiranje projektila protivničkih raketnih lansera pre ili tokom napada—predstavlja značajan prelaz od decenijskog isključivo defensivnog stava, i kako se ono vrši u krizi, i da li se s Washingtonom koordinira unapred, od velike je važnosti za koheziju saveza. Ta pitanja biće formalno ponovo otvorena. Takačijeva vlada obavezala se da preuredi tri ključna strateška dokumenta Japana—Nacionalnu bezbednosnu strategiju, Nacionalnu strategiju odbrane i Program izgradnje odbrane—do decembra 2026. Godišnji dokumenti koji proiziđu iz tog procesa odrediće uslove za integraciju komandno‑nadzorne veze saveza u ostatku decenije, a biće napisani od strane vlade koja je već pokazala spremnost da ubrza tempo u odnosu na planove svojih prethodnika.
Japan gradi ozbiljnu vojsku. Arhitektura koju sastavlja—duži dometi raketa, koordinacija uz pomoć AI, mreža bespilotnih sistema—je orijentisana na pretnju s kojom se suočava. Da bi ta arhitektura bila interoperabilna sa Sjedinjenim Državama u realnom vremenu, pod stvarnim pritiskom, ostaje teži i manje finansijski podržan deo problema.
Sources and Further Reading
- Ministarstvo odbrane Japana, Pregled budžeta FY2026 (decembar 2025. i verzije sažetka): https://www.mod.go.jp/en/d_act/d_budget/index.html
- Naval News, „Japan Approves Record Defense Budget for Fiscal Year 2026“ (decembar 2025): https://www.navalnews.com/naval-news/2025/12/japan-approves-record-defense-budget-for-fiscal-year-2026
- The Diplomat, „Japan Accelerates Defense Buildup With Record Budget and Expanded Unmanned Capabilities“ (decembar 2025): https://thediplomat.com/2025/12/japan-accelerates-defense-buildup-with-record-budget-and-expanded-unmanned-capabilities
- PBS News / Associated Press, „Japan’s Cabinet approves record defense budget aiming to deter China as tensions grow“ (decembar 2025): https://www.pbs.org/newshour/world/japans-cabinet-approves-record-defense-budget-aiming-to-deter-china-as-tensions-grow
- Kyodo News, „Japan’s FY 2026 defense budget at record 9 trillion yen“ (decembar 2025): https://english.kyodonews.net/articles/-/67535
- USNI News (avgust 2026): https://news.usni.org/2026/08/05/japan-plans-to-transform-military-capabilities-with-drones-boost-domestic-defense-industry