OVAJ TEKST JE NAMENJEN ISKLJUČIVO U INFORMATIVNO-EDUKATIVNE SVRHE
Uvod: Paravojna formacija koja je ostavila trag u istoriji i kolektivnom sećanju
Kada se početkom devedesetih godina Jugoslavija raspadala uz zvuke sirena i eksplozija, politička i vojna scena bila je preplavljena novim licima, formacijama i ideologijama. Među njima se posebno isticala Srpska dobrovoljačka garda, formacija koja je brzo stekla reputaciju, kod nekih kao herojska jedinica, kod drugih kao simbol straha i kontroverzi. Na njenom čelu stajao je Željko Ražnatović Arkan, čovek čije je ime izazivalo streh i trepet devedesetih i o kojem treba previše trošiti reči.
Osnivanje: Kako su nastali Arkanovi Tigrovi?
Srpska dobrovoljačka garda (SDG) je osnovana 1990. godine, neposredno pre izbijanja otvorenih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije. Osnovali su je nekoliko dobrovoljaca, uglavnom navijača FK Crvena Zvezda iz Beograda, sa Arkanom na čelu. Formalno je delovala pod okriljem Srpske narodne obnove (SNO) i Srpske dobrovoljačke stranke, ali je vrlo brzo postala lična paravojna jedinica Željka Ražnatovića Arkana.
Njena baza bila je u hotelu “Železnik” u Beogradu, dok su se pripadnici obučavali u kampovima u Srbiji, ali i na terenu tokom borbenih dejstava. Ime “Tigrovi” došlo je iz Arkanove fascinacije brzinom, snagom i instinktom ove životinje, a logo SDG, sa tigrom i srpskom trobojkom, postao je jedan od najprepoznatljivijih ratnih simbola tog vremena.
Sastav i obuka: Mešavina lojalnosti, ideologije i kriminalnog miljea
Gardu su činili dobrovoljci iz Srbije, ali i iz drugih srpskih krajeva poput Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore. Neki su bili motivisani ideologijom i patriotizmom, drugi su tražili moć, status ili zaklon od zakona. Nije tajna da su se u redovima SDG nalazili i bivši kriminalci, što je često izazivalo kritike i kontroverze, naročito u medijima. Ne postoje zvanične brojke pripadnika koji su prošli kroz ovu jedinicu, ali pominju se cifre od nekoliko stotina pa sve do čak 10.000 izuzetno uvežbanih profesionalaca i boraca koji su bili deo ove čuvene jedinice.
Obuka je bila rigorozna. Kombinovala je vojne taktike, fizičku pripremu i bezuslovnu lojalnost prema Arkanu. On je Gardu vodio gotovo kao privatnu vojsku, sa izrazitom hijerarhijom i sopstvenim pravilima.
Uloga u ratovima: Gde su sve delovali Tigrovi
Srpska dobrovoljačka garda bila je aktivna u gotovo svim ključnim ratištima bivše Jugoslavije, naročito u:
- Hrvatskoj (Vukovar, Istočna Slavonija)
- Bosni i Hercegovini (Bijeljina, Zvornik, Brčko, Sarajevo)
- Povremeno i na teritoriji Kosova, u kasnijim fazama sukoba
Njihove akcije bile su fokusirane na „čišćenje“ teritorija, obezbeđivanje gradova i borbu protiv snaga HVO-a, Armije BiH i hrvatskih snaga. SDG je često sarađivala sa jedinicama JNA i MUP-a Srbije, iako formalno nije bila deo zvanične vojske.
U mnogim izveštajima, kako domaćim tako i međunarodnim, SDG se dovodila u vezu sa ratnim zločinima, naročito tokom početnih operacija u Bosni. Ipak, Arkan je te optužbe negirao i tvrdio da je Garda „disciplinovana i pod komandom, za razliku od mnogih“.
Mit i realnost: Heroji, zločinci ili nešto između?
Percepcija Tigrova i dalje izaziva podele. U srpskoj javnosti deo narativa predstavlja Gardu kao elitnu jedinicu koja je branila srpski narod tamo gde su regularne snage izostale. S druge strane, međunarodne institucije, brojni novinari i ratni izveštaji prikazuju je kao paramilitarni aparat koji je često delovao van zakona.
Poseban simbolički trenutak bio je kada su pripadnici SDG obezbeđivali Arkanove nastupe na stadionima, ili kada su se pojavljivali na naslovnim stranama sa zlatnim lancima, maskirnim uniformama i oružjem, što je dodatno doprinosilo njihovoj auri sirove moći, ali i brutalnosti.
Raspad i nasleđe: Šta je ostalo posle Tigrova?
Srpska dobrovoljačka garda formalno je raspuštena 1996. godine, kada su međunarodni pritisci na Srbiju počeli da jačaju. Arkan se povukao iz javnog života, da bi nekoliko godina kasnije bio ubijen 2000. godine u hotelu Intercontinental u Beogradu, što je dodatno zacementiralo njegovu mitološku ulogu u srpskoj istoriji.
Mnogi bivši pripadnici SDG uključili su se u razne bezbednosne, privatne i kriminalne strukture, a deo njih je ostao poznat i po učešću u kasnijim političkim i ratnim događanjima (uključujući i sukobe na Kosovu).
Nasleđe SDG je i dalje vidljivo, u dokumentarcima, pesmama, knjigama, ali i u popularnoj kulturi. Neki ih nazivaju „poslednjim ratnicima patriotizma“, dok ih drugi vide kao produženu ruku haosa devedesetih.
Garda kao simbol jedne epohe
Srpska dobrovoljačka garda nije bila obična jedinica. Bila je paravojna vojska sa vojskovođom koji je balansirao između kriminala, patriotizma i brutalne strategije. Njena uloga u ratovima devedesetih ne može se sagledati jednostrano, jer je bila i posledica i uzrok haosa koji je zahvatio Balkan.
Bez obzira na to s koje strane istorije posmatrate, Tigrovi i njihova priča predstavljaju važan, mračan i kompleksan deo novije srpske prošlosti. A Arkan? On ostaje enigma… za jedne vođa, za druge simbol nepravde, a za sve, figura koja se ne zaboravlja.
Za više članaka iz vremena bivše Jugoslavije kliknite na link ovde.
BONUS VIDEO:
Hvala na pažnji,
vaša malamedija.rs
